U sklopu projekta “Jačanje socijalnog dijaloga – doprinos bipartitnim i tripartitnim procesima – faza 2”, Matice hrvatskih sindikata financiranog iz Europskog socijalnog fonda (ESF), 28. rujna 2016. održana je završna konferencija posvećena predstavljanju publikacije „Utjecaj kolektivnih ugovora na prava radnika u RH“.
Konferenciju je otvorio predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, prezentirajući cjeline obrađene u knjizi. Naveo je kako su derogacija kolektivnih ugovora zakonima i propisima, redukcija prava na podlozi promašene ekonomske doktrine, provođenje protusindikalne politike podupirane stupovima šikaniranja od strane medija i pravosuđa, reaktualizacija pitanja doprinosa solidarnosti i pitanje trajanja radnog vremena u Hrvatskoj i drugim zemljama EU, neke od tema ove publikacije.
Suurednik knjige prof. dr. sc. Igor Radeka, izjavio je kako je ova publikacija objavljena na samom završetku ESF projekta, te ju se tako može gledati kao kulminaciju cjelokupnog rada u proteklih godinu dana. „Svi koji su radili na publikaciji mogu biti ponosni, jer riječ je o izuzetnoj knjizi koja najopsežnije do sada objašnjava temu kolektivnih ugovora u Hrvatskoj te je ona izravna poveznica između teorije i prakse“ rekao je dr. Radeka.
Autor dijela publikacije „Kolektivni ugovor-pravna pitanja“, Krešimir Rožman, dipl. iur. osvrnuo se na propise i zakone vezane za kolektivne ugovore, naglasivši kako postoji veliki problem primjene i tumačenja propisa te njihovih čestih izmjena. Istaknuo je kako je Ministarstvo rada sustavno marginaliziran resor od strane vladajućih, koji godinama ne uživa dovoljan ugled već je percipiran kao sekundarna važnost.
Suautor publikacije, doc. dr. sc. Dragan Bagić, istaknuo je da publikacija sadrži najdetaljniju analizu sadržaja kolektivnih ugovora ikada provedenu u Hrvatskoj. Prema dr. Bagiću kolektivni ugovori imaju važan utjecaj na makroekonomiju te ih se treba doživljavati kao važan instrument u vođenju ukupne politike države. Također se osvrnuo na opasnost širenja neistina, poput broja dodataka na plaću ugovorenih kolektivnim ugovorima, koje se temelje na netočnim informacijama. Upravo analiza više od 200 kolektivnih ugovora u javnom sektoru i gospodarstvu, provedena u ovom projektu, pokazala je kako u ta dva sektora ne postoji supstancijalna razlika glede različitih dodataka i materijalnih prava. Otvorio je pitanje budućnosti kolektivnog pregovaranja s obzirom na to da je osnovna plaća na marginama kolektivnog pregovaranja. Naime kolektivno se pregovara samo jedna komponenta osnovne plaće i formula za njen izračun, dok su primjerice koeficijenti ostavljeni na volju poslodavcu.
Vilim Ribić odgovorio je kako bi to dovelo do kaosa jer u Hrvatskoj ne postoji sustavno, već samo sporadično kolektivno pregovaranje. Naime, ako bi se sindikatima dalo da pregovaraju o koeficijentima svaki bi ih sindikat ugovorio drugačije i ne bi se moglo uspoređivati iste poslove u različitim sustavima.
Konferenciju je zaključio dr. sc. Radeka, zahvalivši se svima koji su svojim neumornim radom i predanošću omogućili objavu ove izvanredne publikacije, a posebice voditeljici projekta Luciji Barjašić Špiler, mag.phil. .
Dio atmosfere prenosimo u fotogaleriji:
